KOMIN WEB



 



Komin Forum
Create your own banner at mybannermaker.com!

Blog
ponedjeljak, siječanj 7, 2013
„Neretva“ sa osvrtom na mjesto Komin nekad i danas

Ovom retrospektivom koja obuhvaća osvrt na naše područje kroz vrijeme od više od jednom stoljeća, cilj mi je da našim nasljednicima i nama samima kažemo što smo dobra uradili i što loše! Mi mislimo i zavaravamo se da je sve OK. Majka priroda daje nam odgovor a u mnogo čemu je negativan. Tko još smatra da je suprotno, neka se uvjeri na licu mjesta.

Austrija

Na rijeci Neretvi promijenjen je tok na dva mjesta: Metković-Kula Norinska i Gradine, sadašnje ušće rijeke. Ove dvije intervencije omogućile su otvaranje plovnog puta Split- Metković sa pristajanjem (takavanjem) Komin-Opuzen-Metković i dovođenje parabrodima, tereta, do luke Metković. U luci Metković pretovarali su se tereti na željeznicu. Na potezu od ušća Male Neretve do Ploča, izvedena je takozvana „điga“ sa otvorima kao veza sa strugom od Modriča te Mala Lisna i Široka sa Parilama.

Luka Metković sa uskotračnom prugom sa Sarajevom.

Pred drugi svjetki rat a i u toku, izvedena je dionica Metković-Ploče, kao i početak gradnje istog grada i obale, luke. Sam sam bio jedan od učesnika trasiranja prve ulice 1952.godine (Rogotinska ulica). Pri izvođenju radova na željezničkoj pruzi izrađeni su takozvani „propusti“, „tumbini“ ili pak „kotlače“, koje su kroz takozvanu Napoleonovu cestu imale iste prolaze kao veza sa rijekom Neretvom a da bi se omogućila cirkulacija vode a samim tim i dolazak neretvanskim trupicama-lađama na obradiva zemljišta. Poslije drugog svj. rata na prostoru nastalih mjesta formirane su takozvane seljačke radne zadruge kao organizirani način. Ostvarivanja planske proizvodnje isključivo proizvoda pomidora, pamuka, kikirikija, i vinove loze (prva petoljetka).  Nakon neuspjeha zadruga 18 mještana sela komina su formirali poljoprivrednu zadrugu sa ciljem proizvodnje-otkupa i plasmana na tržište poljoprivrednih proizvoda. 1950-60ih godina počeli su radovi na izgradnji luke Ploče i istog grada. Izvršena je nacionalizacija na mnogim mjestima: Gumanci I i II, Bočina, Vranjak, takozvani Guznik, Luke, Gabela, i neki dijelovi koji su obuhvaćeni kasnije melioracijom. Melioracija zemljišta na lijevoj strani Neretve, močvara i jezera: Modrič, Donja Mlaka, Jezerac, Gornja Mlaka, Rogačko jezero, Dragača, rijeka Jesenska te mnogi kanali, jaruge i jendeci. Izvedene su dvije ustave: na početku i na ušću Male Neretve. Zatvoren je strug Modriča izvođenjem pumpne stanice sa svim potrebnim kanalima i nasipima. Na dijelu Luka, pumpna stanica, kanali i nasipi. Otvoren je rasadnik i otpočela je proizvodnja sadnica raznih agruma, raznih sorti, loze i maslina, jabuka, bresaka, nektarina, smokava i drugih voćaka.Prednost izvedenih radova omogućilo je povezivanje uskotračnom željeznicom Sarajevo-Metković, kasnije i sa Pločama, čime je postignuta veza sa željeznicama srednje Europe. U Metkoviću, pored parobroda, doplovljavali su i teretni  brodovi, sa kojih se teret pretovarao na željeznicu. Nastavkom dionice pruge Metković-Ploče počeo je nagli razvitak luke i grada Ploča.

Nacionalizacija

Nacionalizacijom plodnih zemljišta naših predaka, njihove čestice su brisane iz zemljišnika (gruntovnica). Ova aktivnost je obavljena za vrijeme Jugo-komunističke vladavine a odnosi se na već navedene parcele. Gumanci I i II, Burćina, Vranjak, tkzv. Guznik, Gabela, predio zvan Luke, ovaj zadnji je pro veden na jedan vrlo grub način , vježbanjem strogoće. Strojevi su početkom kolovoza ušli u posjede i tako seljake spriječili u branju grožđa. Ondašnje službe, vlasti, su pismenim putem obavijestili naše pretke koji su živjeli u zajednicama, o svim ovim postupcima. Na sva ova oduzimanja, naši preci su uložili prigovore, odnosno žalbe, na koje su dobili negativne odgovore.

Melioracija

Prednosti:  melioracijom jezera i prostora oko njih stvorene su nove obradive površine. Postepeno je otpočelo agruma, raznih sorti vinove loze, bresaka, nektarina, te maslina i mnogih drugih voćaka. Za potrebe novo-otvorene tvornice u sustavu PIK Neretva, otpočela je proizvodnja raznog povrća i voća za konstantno snabdijevanje u cilju prerade. Izradom brane na Maloj Neretvi zatvaranje struga Modriča, te pumpne stanice, smanjen je prodor mora. Do mnogih obradivih površina. Za potrebe navodnjavanja u Modrom oku je napravljena pumpna stanica sa rezervarom i vodovodnom mrežom do „PIK Neretva“. Iako je taj vodovod prošao kroz Komin, ne znam zašto nije ostavljen priključak za mještane Komina (navodno voda nije bila zdrava za piće, međutim nakon prelaza vodovoda preko Neretve do Opuzena, istu vodu Opuzen je koristio za piće). U sastavu tvornice izdrađena je vinarija te razni pogoni za proizvodnju alkohola (vina, sokova, konzerve pomidora) te pogoni za konzerviranje raznih proizvoda od voća i povrća. Nedostaci su se najviše očitovali na promjeni režima cirkulacije voda na način kojim su se koristili i naši preci (propusti, tumbini, jendeci i jaruge tako da je onemogućen dolazak na obradive površine tkz neretvanskih trupica i lađa. Uništena su, ili znatno smanjena staništa jegulje, raznih ptica) smanjeni su prostori za mriještenje cipli i iveraka i drugih vrsta riba. Napravljene su ogromne štete na flori i fauni-ekologiji, posebno na zemljištima u privatnom vlasništvu koja su ostala bez cirkulacije vode jer su zatvoreni propusti i tumbini na lijevoj strani Neretve. Skoro svi propusti, tumbini, na desnoj strani od Metkovića do ušća, uslijed neodržavanja ili su zatvoreni ili zatrpani tako da i ovdje nema cirkulacije vode kroz sustav jendeka i jaruga, što znači život za stanovništvo koje je živjelo od svog rada, koje živi u Hrvatskoj a ne u nekoj stranoj zemlji. Štete koje su učinjene ili se čine, ta ista priroda vidno uzvraća na način što se odražava na ekologiju, floru i faunu (plima i oseka), pa čak utječe i na zdravlje ljudi (bakterije).  Melioracijom je umanjen geografski pojam  jer ugradnjom dviju ustava na toku Male Neretve te svođenjem  Crne rijeke (koja utječe u Ploče), u vidu toka potoka tako da rijeka Neretva nema više deltu.

Donji dio Neretve, Hrvatska California 1960-ih godina su otpočeli radovi na raznim objektima.

Jadranska magistrala, trgovačko društvo Razvitak Metković, vinarija Metković, silosi za žitarice sa mlinom, plinska stanica, tvornica PIK Neretva, vinarija, sa raznim pogonima, vinarija PPK Podgradina, vinarija Dalmacija Rogotin, uzgajalište jegulje Rogotin, skladište nafte Rogotin, nastavak radova u luci i gradu Ploče, izgrađen je novi kanal Vlaška-more, terminal Energopetrola sa skladištem, pogoni Brodomerkur, Pneumatik, tvornica Azbest, Kartonplast, Kristal, sada Lidl i Tomi. Mnogi proizvodni pogoni su propali sa izuzetkom nekih koji se mogu izbrojiti na prste jedne ruke, te kao posljedica otvara se mnogo pitanja „Zašto?“. Loša privatizacija, da li je netko za sve propasti procesuiran ili odgovoran?

Denacionalizacija

Za vrijeme Jugo-komunističke vlasti, izvršena je nacionalizacija zemljišta naših predaka bez znanja a ni zahtijeva, već su pismenim putem ih obavijestili a dokumente o ovim aktima pohranili u općinski surgon. Po naputku EU, uz određene uvijete su doznačena sredstva za denacionalizaciju ranije oduzetog zemljišta. Današnje općinske službe kao pravni nasljednici Jugo-vlasti a obzirom na dokumentaciju koju su posjedovali, mogli su naše pretke ili njihove nasljednike pismeno obavijestiti o načinu sprovođenja denacionalizacije te na koje čestice se odnosi povrat, odnosno koje čestice će imati pravo na novčanu naknadu ili pak na zamjenu „zemlja za zemlja“. Naši preci koju su uglavnom u nepodijeljenim domaćinstvima živjeli a mnogi danas nisu ni živi, te nisu mogli podnijeti zahtjeve za povrat zemljišta iako su bili vlasnici istog. Službe koje su vodile ove poslove u startu su anulirali sve one pretke koji nisu podnijeli zahtjev pa čak i nasljednike predaka, ako je jedan nasljednik prvog reda podnio zahtjev za povrat u cjelini u vlasništvu svojih predaka. Još prije postupka denacionalizacije pojedini dijelovi predmetnih zemljišta ustupljeni su za izradu raznih pogona ili su pak prodani a da prijašnji vlasnici nisu o tome ni obaviješteni: Luci Ploče, željeznici, Energopetrolu, Pneumatiku, Kartonplastu, Azbestu, a sada i nekim trgovačkim društvima ustupljeni su i mnogo manji prostori. O svemu gore navedenom je učinjeno bez znanja i obavijesti a kamo li obeštećenja stvarnih vlasnika zemljišta. Još dok su trajali ili traju prigovori na povrat oduzetih zemljišta, vršeno je cijepanje katastarskih čestica u manje cjeline kako bi se omogućila prodaja, uknjižba, pribavljanje građe vinskih dozvola pa čak i vlasnički list. Po važećem Ustavu Republike Hrvatske, a među prvim članovima (mislim pod brojem 4.) izričito stoji i piše da je privatno vlasništvo neotuđivo. Organi koji su provodili ili provode denacionalizaciju, izvršili su mnoge propuste na štetu naših predaka i njihovih nasljednika. Postavlja se pitanje iznad svih pitanja, koje visi u zraku:

Na koju su način ustupljene, prodane čestice za potrebe gore izrađenih naprijed navedenih objekata. Da li su dane, prodane, ili darovane, na koji način i za koju cijenu. Ako su prodane, pretpostavljam da je cijena bila bar iznad 17 lipa, koliko je rješenjem 1m kvadratnog određena naknada vlasnicima zemljišta po rješenju tek naplativo za 8 godina u vidu nekih vrijednosnih papira. Pitanje slijedi: Koja je politička grupa donijela te naputke-zakone („Zna se“ ili „Idemo dalje“ ili neka treća). Sprovođenje zakona se moglo izvesti na način zamjenom zemlje na drugom mjestu i to u postojećoj kvadraturi naših predaka. Smješna je i činjenica sama cijena od 17 lipa kad se zna da vlasnih 1 plastične boce pri povratu dobije 50 lipa za koje bi mogao kupiti 3 metra kvadratna zemlje. Ova usporedba da nije komična bila bi smiješna ili smiješna. Učesnici u ovom procesu nadoknade mogli su proći i gore tako da izvrše uplate u iznosu 17 lipa na ime čuvanja dokumentacije ili zahvalu za vrijeme preko 60ak godina jer su predmetne čestice još u Republici Hrvatskoj. Za predio takozvane Luke poništena je nacionalizacija ali ne i povrat u posjed razgraničenja (geometri). Na predjelu Gabela ne zna se dali je izvršen proces denacionalizacije a time i povrat zemljišta ranijim vlasnicima.

Komin nekad i danas

Sve što je rečeno u prethodnom tekstu, odnosi se i na Komin. Pred drugi svj rat, Komin je bio u sustavu Općine Opuzen. Poslije II svj.rata neko vrijeme je u Kominu bio Mjesni odbor, a kasnije Općina Metković, pa Općina Ploče, te općina Kardeljevo, pa opet Ploče. Viši sustav vlasi je bio Kotar Metković, pa Kotar Makarska, a u sadašnje vrijeme u sustavu Dubrovačko-neretvanske županije. Kroz svu šetnju od općine do općine, svi projektni problemi su se rješavali parcijalno a ne globalno, posmatrajući u cjelini prostor od Metkovića do ušća Neretve. Komin je u to vrijeme poslije Metkovića imao najviše stanovnika. Razlog zašto mnogi projekti na infrastrukturi nisu izrađeni ni provedeni do kraja je taj što Komin kao mjesto nije imao vlastitu općinu. Komin i Kominjani pamte bolja vremena kad je imao kvalitetnu pučku glazbu, zadružni dom, kino predstave, razglasnu stanicu, dramsku sekciju, stolnotenisku, šahovsku sekciju, čitaonicu, dobrovoljnu vatrogasnu sekciju, poljoprivrednu zadrugu, pa čak i dva javna WC-a i fontanu, te poštu, osnovnu školu, nogometni klub (istina, bez igrališta), a kasnije i banku, mesnicu, ambulantu te mrtvačnicu. Pitanje je za sve nas: Što se je dogodilo sa ovim mjestom? Bez urbanističkog i prostornog plana naši preci su vodili računa da se središnjom ulicom a kroz propuste i poprečne ulice omogući pristup do svake kuće.

Poslije propadanja takozvane seljačke radne zadruge, 18 mještana zadrugara formira poljoprivrednu zadrugu Komin. Od tog vremena su mještani ostvarivali svoje potrebe i razne sadržaje prehrambene i druge trgovine, otkup svih poljoprivrednih proizvoda, te njihov plasman na tržište. Snabdijevanje mještana sa plinom, otvaraju poljoprivrednu apoteku. Kako je zadruga rasla i napredovala, izgrađene su nove poslovne prostorije za trgovinu prehrambenim namirnicama te magacin na željezničkoj stanici. Uz mnoge doprinose mještana za izradu infrastrukture, učestvovala je i poljoprivredna zadruga, kao na primjer nabavka iz Zenice dva vagona željeznih konzola za elektrifikaciju mjesta Komina. Jedan od vagona je ustupljen Elektrodalmaciji tako da je vagon koji je bio za Komin ugrađen u razne objekte i posao je bio besplatan.

Za obranu od poplave duž mjesta izrađen je armirano-betonski zid, međutim za visokog vodostaja Neretve, mjesto i mnoge kuće i dalje plave. Izvršeno je refuliranjem iz Neretve nasipanje podužnog i poprečnih jendeka na prostorima Gornje i Donje Lučice. Izrađena je, a sada i dograđena osmogodišnja škola te nogometno igralište sa potrebnim prostorijama, rukometno i košarkaško igralište te bućalište. Godinama su mještani prikupljali i uplaćivali sredstva za uvođenje telefona i izradu mreže a ti su iznosi bili i do 3000 DEM (izvedena je zračna a ne podzemna linija-valjda zbog niže cijene). Iako je ranije u Kominu bilo nekoliko prirodnih izvora-vrila a kroz podužne i poprečne jendeke cirkulirala je voda iz Neretve te u vrijeme maksimalnih oborina Komin nikada do sad nije plavio ukoliko nivo rijeke nije bio maksimalan, odnosno ako je bio nizak. Ovo se događalo i dok nije bilo obrambenog zida, što potvrđuju najstariji mještani u koje spadam i ja. Za vrijeme ovozimske poplave, odgovorni ljudi za ove potrebe (Hrvatske vode, predstavnici grada Ploča, te mještani, mogli su se uvjeriti da Komin ne plavi od oborinskih voda već od rijeke Neretve pri visokom vodostaju). Prostim okom bilo je vidljivo da voda iz Neretve utječe kroz kanale, slivnike na cesti, razne šahtove, tumbine pa čak i kroz kanalizaciju kroz sifone utjecala je u kuće. Obranom ispumpavanjem rađen je Sizifov posao tako da se voda koja je uticala iz Neretve pumpama ponovno vraćala u tu istu rijeku. Ne zna se tko je i koliko je podzemne vode ušlo u mjesto.  Upoznat sam da pri ustanovi Hrvatske vode u Opuzen su uskladištene, leže, odnosno stoje već duži period 3 pumpe većeg kapaciteta za mjesto Komin za obranu od „nekih“ voda. Iz prednjeg je posve vidljivo za obranu od poplave nema parcijalnog rješenja već globalno rješenje na nivou cijelog donjeg Poneretlja. Mještani Komina su uplaćivali i uplaćuju razne doprinose, kotizacije i živim novcem te fizičkim radom za potrebe mjesta. Za vrijeme mandata-glavara mjesnih ureda a bez stranačke pripadnosti uređeni su određeni radovi koji uglavnom nisu dovršeni do kraja. Osmogodišnja škola pored novoizgrađenog kata nema upotrebnu dozvolu jer vatrogasna vozila do iste ne mogu doći. Nasipanjem djelomično ulice Kralja Tomislava nije se osigurala odvodnja vode pa uslijed depresije tla stvaraju se mala jezera. Potrebno je razmotriti mogućnost prohodnosti središnjom ulicom od caffe bara Amigos pa do samog istočnog dijela mjesta. Potrebno je putem izrade pasagea kroz dom uz uklanjanje postojećih prepreka. Cestu u izgradnji crkva-groblje-željeznička stanica, obavezno izvesti do istočnog propusta. Izgradnji ceste Rastoka-škola potrebno je posvetiti veliku pažnju. Nastavak postojećih propusta-tumbina za cirkulaciju voda, prolaz kroz iste naših trofejnih trupica i lađa. Ugradnja potrebne infrastrukture vodovoda i slično. Kanalizacija nije dovršena tako da su fekalije ove zime plivale cestom i mjestom. Potrebno je spriječiti mnoge bolesti i veće zaraze. Na primarnoj vodovodnoj mreži sa koje se napaja Komin što hitnije zamijeniti azbestno-cementne cijevi sa cijevima koje zadovoljavaju zdravstvene propise. Navodno, izgrađena mrtvačnica je malena. Pitanje je do kada će se povećavati doprinosi i za koga. Na računu za potrošnu vode pored ranije 4 stavke uvedeno je još jedna, odnosno paušal za vodomjer. Za račun potrošnje vode i ovaj paušal domaćinstvo plaća i PDV. Na računu za vodu vidljivo je da jedan dio novca ide za grad Ploče te za općine Gradac i Kula Norinska. Prikupljene doprinose za Hrvatske vode (Opuzen) potrebno je trošiti za radove odnosno ulagati kako na lijevoj tako i na desnoj strani Neretve. Pitanje koje se nameće i visi u zraku a problem svih pojedinaca i familija mještana, općina, gradova, županije: tko je zadužen i obavezan za čišćenje svih propusta, tumbina, jaruga koje prlaze kroz saobraćajnice sa lijeve i desne strane (ceste i željeznica) Neretve. Još jedno pitanje se nameće: koji status imaju javni i privredni objekti: škola, ambulanta, nogometno igralište te prostori u zadružnom domu, magacini na stanici, trgovina Studenac. Tko ubra najamninu zbog eventualnih opravaka, a tko vodi poslove oko amortizacije istih. Zatvaranje rijeke Neretve-Gradin8a-Ploče, za svakog je vidljivo što se dogodilo sa obradivim zemljištem oko grada Ploča (salinitet). Uslijed protoka Neretvom tehnoloških voda koje su i toksične, pa nekad u rijeci nestaje „muravina“ te gere, cvalovi ali recimo i u jarugama kroz koje ne cirkulira voda nema više punoglavaca, a samim tim i žaba. Smanjenjem cirkulacije vode kroz propuste, tumbine, jendeke i jaruge, te Desanku, vidno je smanjenje Desanskog jezera.

U vinariji u Rogotinu proizvodila su se takozvana“ mala“ vina uz korištenje raznih kemikalija te ispuštanje tehnoloških voda, uništavala se postepeno muravina u jezeru Parila. Od kada je prestala sa radom vinarija na sreću se je muravina počela obnavljati. Mišljenja sam da na globalnom planu bi se trebao svaki mještanin pa i mjesni uredi, djelatnici u općinama te u gradovima na terenu svih 7 (sedam) , od toga 4 općine i 3 grada uz investitore i postojeću dokumentaciju na svojim terenima vidjeti što je urađeno a što treba uraditi i završiti. Grad Metković priprema sustav obrane od poplava, a grad Opuzen sustav pročistača fekalnih voda. U općini Kula Norinska vidljivi su izvedeni radovi na saobraćajnicama i lokalnim cestama. Pitam sebe a i vas, o investicijama u ostalim mjestima, općinama i gradovima. Da li je, u gradu Ploče, izrađen je projekt za izvođenje kolektora fekalnih voda do otvorenog mora (van luke i grada)? Što se radi na sprečavanju lebdenja čestica azbesta te u prekrcaju i transportu rasutih tereta (antracit, glinica i drugih), kao i naftnih derivata?

Neophodno je među stanovništvom saslušati mještane o ovim problemima (glas naroda). Novost je da su postavljene nove table što pripada gradu Ploče a što gradu Opuzenu. U prostorijama grada Ploča vjerojatno na zidu postoji plan-mapa-reljef, prostor bivšeg zemljišta PIK-a Neretva pa postavljam pitanje zašto ni do danas nije izvršeno razgraničenje između grada Ploča i grada Opuzena?

 Najhitnije rješenje dijela problema u Kominu:

  • Osposobit funkcioniranje kanalizacije
  • Pročistiti sve kanale, tumbine i propuste (preko 10 komada)
  • Na otvorima ugraditi zasune za obranu od visokih voda Neretve
  • Presjeći i zatvoriti pojedine ispuste, kanalizacije u Neretvi
Žao mi je, ovo je samo moje mišljenje (oborinske vode bi otjecale kroz tumbine). Posebnu pažnju treba obratiti na oko 120 ispusta kanalizacijskih cijevi u Neretvu. Ovaj pregled sam počeo sa rijekom Neretvom pa ću i završiti: Naša hraniteljica, rijeka Neretva nas je zadužila za korektan, pošten odnos jer nam je bez našeg znanja oduzimala vode od mora-podarila da uživamo u ovom bogatstvu prostora i područja. Gledano od ušća pa do Hutova blata, sa jedne i druge strane, od Pojezerja, Vida i Gabele. Prirodnim nastankom dvaju sprudova (škanja) na ušću nastala je prirodna barijera moru, a uzgon morske vode znatno se je pojačao nestankom škanja tako da je sada uslovno more do Metkovića. Poljoprivrednici koji svoje zemlje natapaju vodom iz kanala (indeks saliniteta mjerenjem iznosi do 7) a kažu da se dan-dva nakon zalijevanja pojavi sol na površini zemlje kao da je pala „slana“. Granica između takozvane zdrave i slane vode je različita na različitim područjima.

Kada se osvrnemo kroz povijesnu prošlost, „naša Neretva“ upozorava  da nema parcijalnih rješavanja već samo i isključivo globanih. Držeći se određenih parametara tako da se svi uhvatimo za isti špag-konop na nivou svih 7 cjelina (4 općine i 3 grada).  Ja ću pokušati navesti zajedničke aktivnosti koje stoje pred nama bez redoslijeda što je starije, kokoš ili jaje:

  1. Spriječiti prodor mora (uzgon) plivajućom branom sa lokacijom što bliže ušću Neretve
  2. Sustav navodnjavanja potrebno je riješiti na cjelovitom prostoru donjeg poneretlja.
  3. Obranu od poplava i od oborinskih i površinskih voda
  4. Kanalizacija-kolektori-pročistači
  5. Omogućiti cirkulaciju vode kroz postojeće sustave
  6. Geološko ispitivanje izvršiti na raznim mjestima
  7. Konstantno uzimati i vršiti-ispitivati uzorke vode na rijeci Neretvi (prisustvo toksina i štetnih supstanci)
  8. Iznad Metkovića (zbog plovnosti) na koritu rijeke Neretve iskopati takozvani džep-bazen za prihvat balvana, stabala, plastike i sličnog, pomoću jednog kosog čeličnog krila to jest čelične mreže.
  9. Na ušću rijeke Neretve prokopati kanale sa jedne i sa druge strane za povećani protok voda u more ili iskopati kanal takozvani Jesenska od Opuzena do ušće Neretve (zamjena delte).
Materijal dostavljen

  • Predsjednik Sabora Republike Hrvatske, gospodinu Luki Bebiću,
  • Županu Dubrovačko-neretvanske županije,
  • Gradonačelnicima (3)
  • Načelnicima općina (4)
  • Hrvatske vode
Uz poštovanje,pozdrav mještanina, mjesta Komina.

Studeni 2010. godine

                                                    Božidar Medak

komin @ 14:00 |Komentiraj | Komentari: 28 | Prikaži komentare
Mjesta iz kojih nas posjecujete
FOTO GALERIJA
Brojač posjeta
612364
Kontaktirajte nas
  • xkominx@gmail.com
TV vodič
Kominski rječnik
Oglasni prostor
Nema zapisa.
KUPUJEM - PRODAJEM
Nema zapisa.
Prijevod bloga na razne jezike
Izaberite jezik za prijevod bloga
Index.hr
Nema zapisa.